Zemljište

Ispitivanje zagađenosti zemljišta opasnim i štetnim materijama na teritoriji SO Kruševac

U okviru realizacije Programa razvoja SO Kruševac, Zavod za javno zdravlje iz Kruševca vrši ispitivanje zagađenosti zemljišta opasnim i štetnim materijama sa 30 odabranih lokacija na teritoriji SO Kruševac.

Uzimanje uzorka i ispitivanje zagađenosti zemljišta vrši se u skladu sa odredbama Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje i metodama za njihovo ispitivanje (Sl. Gl. RS br. 23/94).

Prema odredbama navedenog Pravilnika u opasne materije u zemljištu spadaju: kadmijum, olovo, živa, arsen, hrom, nikl i fluor, a u štetne: bakar, cink i bor. Sredstva za zaštitu bilja koja se upotrebljavaju za suzbijanje korova su na bazi tiazinskih preparata: atrazin i simazin.

Kruševački kraj zauzima centralni položaj Balkanskog poluostrva. Tu se sreću velike geološke formacije, karpatobalkanidi, dinaridi, srpsko-makedonski masiv i rodopi, što uslovljava raznolikost geološke podloge.

Kruševac okružuju planinski masivi Kopaonika, Goča i Željina sa zapada, Velikog i Malog Jastrebca sa juga, Gledićke planine i Juhor sa severa, Mojsinjske planine istočno i severoistočno. Najveći vodeni tokovi su Zapadna i Južna Morava sa Rasinom.

Grad i opština Kruševac zahvataju površinu od 854 km2.

Kruševačka kotlina obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave a prostire se između Levića i Temnića, na severu, Župe, Kopaonika i Jastrebca, na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline na zapadu. Područje grada Kruševca smešteno je u tercijalnom basenu koji je ostatak zaliva Panonskog mora.

Zagađenje zemljišta može se definisati kao promena njegovih prirodnih hemijskih, radioloških i bioloških osobina nastalih menjanjem odnosa prirodnih sastojaka ili pojavom novih sintetičkih materija koje remete prirodne odnose u živom svetu i prevazilaze mogućnosti samoprečišćavanja. Zagađenost zemljišta zavisi kako od emisije i dispozicije štetnih materija tako i od njegovog sastava, strukture i fizičko hemijskih osobina.

Glavni prirodni izvor teških metala u zemljištu su matične stene u dubini, na čije prisustvo čovek ne može da utiče, ali ogroman uticaj na sastav zemljišta ima i industrija sa čvrstim i tečnim otpadom i aerozagađenjem koje emituju.

Svi neorganski elementi ili jedinjenja menjaju sastav zemljišta i kada zagađenje dosegne izvesnu granicu dolazi do štetnog efekta na životnu sredinu. Kod pojedinih jedinjenja se štetni efekti ne javljaju odmah nego tek posle razlaganja u zemljištu. Štetne posledice se prema tome mogu javiti ranije ili kasnije što zavisi od rastvorljivosti jedinjenja i uslova za razlaganje u zemljištu. Rastvorljiva hemijska jedinjenja ne prozvode štetan efekat samo na zemljište i biocenozu nego proceđivanjem dolaze i do podzemnih voda.

Od neorganskih materija su posebno problem teški metali iz kiselih kiša, aerosola i prašina, mineralnih đubriva i otpada zbog izrazito kumulativnog i štetnog delovanja.

Na osnovu dosada[njih rezultata ispitivanja zemljišta na sadržaj opasnih i štetnih materija na teritoriji SO Kruševac može se zaključiti:

  • nađene količine žive, olova, bakra, kadmijuma, cinka i bora nisu prelazile dozvoljene vrednosti (MDK) ni u jednom od 30 ispitivanih uzoraka zemljišta.
  • Povećane koncentracije nikla nađene su u 13 od 30 ispitivanih uzoraka zemljišta, što je manji broj u odnosu na ranija ispitivanja zemljišta na teritoriji Opštine Kruševac.
  • Nađene količine sredstva za suzbijanje korova (simazina i atrazina) nisu prelazile maksimalno dozvoljene vrednosti ni u jednom od ispitivanih uzoraka zemljišta.

Programom razvoja SO Kruševac planirano je i izvršeno ispitivanje zemljišta na sadržaj opasnih i štetnih materija u okolini “Župe”, “Trajala” i Ravnjaka. Ukupno je uzeto 9 uzoraka zemljišta, po 3 sa svake od navedenih lokacija. Povećane koncentracije nikla nađene su u jednom uzorku zemljišta iz okoline “Župe”, kao i u 2 uzorka iz okoline Ravnjaka, dok je povećana koncentracija hroma zabeležena u jednom uzorku zemljišta iz okoline“Trajala”. Ostali teški metali nisu bili prisutni u povećanim količinama.

Nađene količine simazina i atrazina nisu prelazile maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK).

Na osnovu ranijih istraživanja na nivou Republike Srbije možemo zaključiti da je najveći broj ispitanih uzoraka sa povećanim sadržajem opasnih i štetnih materija registrovano u zemljištima doline V. Morave, Kolubare (aluvijumi) i na planini Rudnik (senonski flis).

Po svemu do sada poznatom, kod većine ispitanih uzoraka sa povećanim sadržajem opasnih i štetnih materija radi se o prirodnom-geohemijskom poreklu i njihovim stabilnim (vezanim) oblicima.

Bilansirajući odnose između klasa opasnih i štetnih materija sa ili bez uzimanja u obzir kiselosti zemljišnog rastvora, dolazi se do još jasnije slike za ocenu potencijalnih rizika. Naime usled smanjenja pufernih svojstava zemljišta kod najmanje ugroženih zemljišta dolazi do povećanja broja uzoraka u klasi koja reprezentuje agregiranje opasnih i štetnih materija sa nižim pH vrednostima.

Mere prevencije zagađenja zemljišta

Sprovođenje i kontrolisanje tehnoloških postupaka, smanjenje emisije, recikliranje i neutralizacija otpada kao i efikasno odlaganje nerazgradivog otpada iz industrije. Sledeće je sprovođenje definisanog programa zbrinjavanja i zaštite od infektivnog otpada: zdravstvenih, veterinarskih i komunalnih ustanova. Mere permanentne asanacije u smislu održavanja kvaliteta zemljišta obuhvataju: izgradnju propisnih objekata za deponovanje otpada, kao i groblja za ljude i životinje, asanaciju nužnika, štala i septičkih jama u ruralnim regijama i izgradnju adekvatne vodovodne i kanalizacione mreže u naseljima, izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sprovođenje higijenskog postupka sakupljanja i odnošenja smeća, izgradnju saobraćajne infrastrukture sa površinom nepropusnom za vodu, regulisanje atmosferskog taloga, redovno pranje ulica i ozelenjavanje slobodnih površina. Potrebno je promovisati pravilnu primenu agrotehničkih mera u poljoprivredi.

Dosadašnja istraživanja, sa vrstama i brojem informacija kojima raspolažemo govore da je u pitanju samo porast prirodnog fona koncentracije pojedinih elemenata ili jedinjenja, što je u svetu, takođe, prisutna pojava. Međutim pojave povećanih koncentracija opasnih i štetnih materija, porast kiselosti naših zemljišta i njihov združen uticaj na porast rizika njihovog usvajanja od strane biljaka, svakako zaslužuje pažnju. Što se oni budu pre razumeli, povećava se šansa za preventivne i radikalne mere kojima se mogu sprečiti eventualne negativne posledice. Jedna od prvih preventivnih mera nakon inventarizacije zemljišta Srbije ili paralelno sa realizacijom ovih istraživanja je uvođenje sistema kontrole na svim lokacijama gde su uočeni problemi sa povećanim koncentracijama opasnih i štetnih materija. O metodama i postupcima koji se sprovode u takvim slučajevima trebalo bi da se donesu odgovarajući programski ciljni dokumenti na nivou Opštine kao i mere kojima se postavljeni ciljevi podržavaju. Dugoročnost onih ciljeva, kontinuiranost i složenost izvođenja koji podrazumevaju, zahtevaju ozbiljno uključivanje svih insitucionalnih i individualnih snaga društva sa jasnom i odgovornom distribucijom odgovornosti za postignute rezultate.

 
rszdravlje 
whologo
batut
krusevac

RFZO

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Copyright 2023 © VAMISA